Konkonijev test se u praksi koristi za određivanje anaerobnog praga sportiste…
Konkonijev test se u praksi koristi za određivanje anaerobnog praga sportiste…
Potrebna oprema: Za izvođenje ovog testa idealna bi bila atletska staza za trčanje (tartan podloga) ali može da se trči i po drugim podlogama pogodnim za trčanje (trava, beton…) kao i na traci za trčanje. Takođe, potreban je i pulsmetar sa mogućnošću snimanja srčane frekvence kao i GPS sistemom preko kojeg se određuje brzina trčanja (u ovu svrhu se može koristiti i bicikl sa brzinomerom preko kojeg bi asistent diktirao brzinu), pored toga potrebne su i patike za trčanje kao i adekvatna sportska odeća. Za izvođenje ovog testa bilo bi poželjno da imate i asistenta.
Svrha testa: Određivanje anaerobnog praga. Anaerobni prag odvaja umerenu telesnu aktivnost od teške. On označava maksimalni intenzitet rada pri kojem je moguća ravnoteža između akumulacije i razgradnje laktata. Iznad ovog praga potrošnja kiseonika ne može podmiriti ukupne energetske zahteve što znači da se energija dobija anaerobnim putem. Pri telesnoj aktivnosti s opterećenjem iznad anaerobnog praga, dolazi do pada pH (dolazi do “zakišeljavanja”), a ukoliko bi se aktivnost nastavila dolazi do iscrpljenja organizma.
Izvođenja testa: Pre početka testa potrebno je odrediti početno brzinu trčanja, to može npr da bude 8km/h. Veoma je važno da početna brzina trčanja bude odgovarajuća kako bi uspeli da u toku testa istrčite od 2.5km – 4km. Što je ispitanik spremniji i njegova početna brzina će biti veća. Pre početaka testa ispitanik treba da se zagreje laganim trčanjem i da tako pripremi svoj organizam za predstojeće napore.
Prilikom početka trčanja (testa) registruje se trenutni puls. Nakon svakih 200m ispitanik povećava svoju brzinu za 0,5km/h i registruje trenutni puls. Izvođenje testa je mnogo lakše ako uz ispitanika ide asistent na biciklu i diktira brzinu trčanja dok drugi asistent snima puls. Dakle, suština testa je da se na svakih 200 metera povećava brzina za 0.5km/h i da se u trenutku promene brzine zabeleži trenutni puls. Test se završava onog momenta kada ispitanik nije u mogućnosti da prati zadato opterećenje(brzinu trčanja).
Rezultati: Nakon završetka testa u grafikon se unose podaci, i to na x osu se unose podaci o brzini trčanja dok se na y osi beleže rezultati srčane frekvence koji su registrovani tokom promena brzine trčanja. Kao anaerobni prag se uzima prelomna tačka na grafikonu kada brzina trčanja i puls prestaju linearno da rastu. Nakon anaerobnog praga puls sporije raste, pa se tako puls na prelomnoj tački uzima kao anaerobni prag.
Ono što je bitno da se napomene je da se anaerobni prag nije stalan i da se on u zavisnosti od spremnosti sportiste menja, pa je zato nakon određenog perioda potrebno ponoviti testiranje.
Što se tiče preciznosti, najnovija ispitivanja ne daju ohrabrujuće prognoze i neki stručnjaci već smatraju da nije dovoljno precizan za određivanje anaerobnog praga, mnogo preciznija su ispitivanja direktnim putem kada se ispitanicima tokom opterećenja meri nivo laktata u krvi gde se kao anaerobni prag uzima vrednost laktata od 4mmol/L
Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.
Nema izgovora!