Srčana frekvenca
predstavlja broj otkucaja srca u minuti. Ona predstavlja jedan od osnovnih funkcionalnih parametara kardiovaskularnog sistema i koristi se kod sportista za procenu stepena treniranosti…Srčana frekvenca
predstavlja broj otkucaja srca u minuti. Ona predstavlja jedan od osnovnih funkcionalnih parametara kardiovaskularnog sistema i koristi se kod sportista za procenu stepena treniranosti…predstavlja broj otkucaja srca u minuti. Ona predstavlja jedan od osnovnih funkcionalnih parametara kardiovaskularnog sistema i koristi se kod sportista za procenu stepena treniranosti, za kontrolu treninga i za određivanje veličine trenažnih opterećenja.
Tipičan nalaz kod sportskog srca je snižena frekvenca srca u mirovanju koja se označava kao bradikardija ukoliko je niža od 60/min. Sportska bradikardija u mirovanju predstavlja posledicu promene u autonomnoj regulaciji rada srca. Ona je najčešće umereno izražena sa frekvencom srca od 50-59/min., dok je u oko 3,3% svih spor¬tista bradikardija naglašena sa frekvencom srca koja se kreće u rasponu od 31-39/min. Najveći procenat sportista sa bradikardijom u mirovanju susreće se kod treninga tipa izdržljivosti, tj. kod atletičara srednje i dugoprugaša, maratonaca, biciklista, plivača.
Ubrzana frekvenca srca, ili tahikardija, neuobičajen je nalaz u mirovanju kod sportista. Ona je najčešće posledica nedovoljne treniranosti i disregulatornih poremećaja, ali može da bude i znak pretreniranosti. Takode, tahikardija se javlja kod niza oboljenja, kao što su: miokarditis, tireotoksikoza. Ona se u mirovanju registruje kod velikog broja sportista neposredno pred takmičenje, kao tzv. emocionalna tahikardija, pri čemu frekvenca srca može da bude veća od 150/min.
U uslovima dinamičkog fizičkog napora frekvenca srca se povećava, kako kod netreniranih osoba, tako i kod sportista, proporcionalno intenzitetu opterećenja i potrošnji kiseonika.
Faktor koga je najteže odrediti u treningu je trenažni intezitet. Procenat maksimalnog pulsa se danas često koristi za merenje trenažnog inteziteta u treningu.
Trenažni puls = (max. Puls x % opterećenja) x 1.15
Primer: Ako neko ima maksimalan puls 200, njegov trenažni intezitet od 70% će biti (200 × 70%) x 1.15 = 161
* Regenerativna zona (60-70% maxFS)
* Ekstenzivna aerobna zona (71-75% maxFS)
* Intezivna aerobna zona (76-80% max FS)
* Zona anaerobnog praga (81-90% maxFS)
* Anaerobna zona (91-100%)
Što se frekvenca srca brže smanjuje to se sportista brže oporavlja i bolje je treniran na izdržljivost
Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.
Nema izgovora!