Idealno vreme za ovaj međuobrok je izmedju 16 i 18 časova po zimskom
računanju vremena, odnosno izmedju 17 i 19 časova po letnjem računanju.

Idealno vreme za ovaj međuobrok je izmedju 16 i 18 časova po zimskom
računanju vremena, odnosno izmedju 17 i 19 časova po letnjem računanju.
Idealno vreme za ovaj međuobrok je između 16 i 18 časova po zimskom računanju vremena, odnosno između 17 i 19 časova po letnjem računanju.
Kako funkcioniše naš metabolizam u popodnevnim satima: najniži je nivo izlučivanja insulina, svi organi rade na maksimalnoj snazi, a ovo troši našu ukupnu energiju. Ovaj utrošak energije dovodi do zamora, pa je česta pojava da se fiziološkim putem premeštaju i koriste zalihe proteina u cilju kompenzacije energije za pravilan metabolizam.
Da bismo sprečili ovaj utrošak proteina, dobro je u popodnevnim satima pojesti nešto slatko, tada bi trebalo da unosimo brze šećere koji su izvor brze energije, time sprečavamo trošenje proteina i relaksiramo organizam, a mozak dobija dodatnu energiju za funkcionisanje.
Ako je ovaj međuobrok bogat i ugljeno hidratnom energijom i Omega 3 polinezasićenim masnim kiselinama, mi smo obavili sve što treba u cilju da budemo zdravi i da funkionišemo dobro. Što znači da je idealna vrsta namirnica je sledeća: voće, čokolada (preporuka je crna, ali ko je ne voli, može da pojede i mlečnu, ukoliko ima stabilizovanu trajnu telesnu težinu), integralni keks sa čokoladom ili sušenim voćem, voćni jogurt, badem, lešnik, voćna salata sa šlagom od slatke pavlake itd.. Suve smokve su idealna zakuska, jer imaju veoma visoku pH vrednost, odnosno čine našu krv baznom, pa utiču na porast imuniteta.
Kratka napomena u vezi sa kafom: Kafa napravljena kao napitak ima kiseli pH. Veoma tamna kafa ima manju kiselost, ali je ukus gorak. Mnogo kafe može dovesti naš organizam u stanje sniženog imuniteta, pa je preporuka da se ograniči unos ovog ukusnog napitka na najviše dve šolje. Poznato je da osobe koje imaju hronični problem sa slabijim imunitetom piju dosta kafe. Kafu ne bi trebalo da pijemo sa dodatkom mleka, niti mleka u prahu, a može se dodati mala količina šećera fruktoze ili sojino mleko.
Kad biramo voće, opet je pametno birati prema brzini kojom uneto voće podiže nivo šećera u krvi. Posebno obratite pažnju na glikemijski indeks veoma omiljene poslastice, a zapravo povrća – lubenice! Sad pomislite šta radimo svom organizmu kad uveče nakon dobre večere pojedemo par velikih komada ove poslastice.
| Trešnje | 22 |
| Višnje | 22 |
| Grejpfrut | 25 |
| Šljive | 32 |
| Jagode | 32 |
| Kruške | 36 |
| Jabuke | 38 |
| Breskve | 43 |
| Pomorandže | 43 |
| Kivi | 52 |
| Mango | 55 |
| Kajsije | 57 |
| Banane | 62 |
| Suvo grožđe | 65 |
| Ananas | 66 |
| Dinje | 64 |
| Lubenice | 72 |
Savremena tehnologija proizvodnje hrane je pogoršala krajem 20. veka i
izgled čoveka i njegovo zdravlje. Broj od preko milijardu gojaznih ljudi na
planeti je više nego alarmantan, a procenat obolelih od metaboličkih bolesti
značajno raste svake godine. Teško je u današnjoj ponudi izabrati uvek
najzdravije namirnice i potreban je veliki trud, ali se ovaj trud višestruko
isplati, jer je lakše i lepše biti zdrav, nego biti bolestan.
(preuzeto iz: ‘’Mala škola fiziologije- Program hrono ishrane za početnike’’, dr Ana Gifing , Anti Aging diagnostic centar )
Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.
Nema izgovora!