Health Club Logo

ANKSIOZNOST: UZROCI, SIMPTOMI I LEČENJE

Anksioznost se može javiti u raznim oblicima i ispoljiti se na različite načine. Na primer…


Šta je anksioznost?

Anksioznost se može definisati kao – konstantno nervozno isčekivanje da će se nešto loše desiti! Osoba očekuje neku opasnost i ima doživljaj da neće moći da se zaštiti od te opasnosti ili da će teško podnositi njene posledice.

Anksioznost se može javiti u raznim oblicima i ispoljiti se na različite načine. Na primer, anksioznost se može ispoljiti kroz:

  • napade panike,
  • sve vrste fobija (agorafobija, strah od paukova, visine itd.),
  • generalizovanu anksioznost (tzv. preteranu brigu),
  • zdravstvenu anksioznost (tzv. strah od smrti i bolesti),
  • opsesivno – kompulzivni poremećaj (stalno ponavljajuće zastrašujuće misli i rituali koje osoba sprovodi da bi umanjila strah),
  • socijalna anksioznost (strah od javnog nastupa, stidljivost u komunikaciji),
  • nesanicu (problem da se zaspi, plitak san, rano buđunje i sl.),
  • posesivnost,
  • seksualne probleme (erektivna disfunkcija, prerana ejakulacija, anorgazmija),
  • psihosomatske tegobe (problemi sa varenjem, tenzione glavobolje, visok krvni pritisak, povišen holesterol, astma, čir itd.) itd.

Iako svi navedeni poremećaji izgledaju kao veoma različiti u njihovoj osnovi stoji isti uzrok – anksioznost.

Zašto se anksioznost uopšte javlja?

Anksioznost je simptom, signal, alarm koji govori da osoba nije više u stanju da potiskuje, supresuje, trpi i kontroliše neka osećanja koja je do tada potiskivala. Osećanja koja osoba nastoji da kontroliše, odnosno supresuje mogu biti: strah, tuga, bes, bespomoćnost i sl. Anksioznost je samo signal da osoba više ne može da potiskuje. Osećanja koje osoba nastoji da potisne su zaostavština različitih trauma koje je osoba imala tokom života.

U osnovi jednog simptoma može ležati niz sličnih traumatskih iskustava. Na primer, osoba ima strah od otvorenog prostora, to je simptom u čijoj osnovi je strah od gubitka ili narušavanja personalne emocionalne granice. Kada je granica narušena osoba oseća strah ili paniku. U osnovi ove vrste straha može ležati niz trauma zlostavljanja (emocionalnog, seksualnog ili fizičkog), odnosno situacija u kojima je zaista bila grubo narušena emocionalna granica te osobe i osoba se osećala ugroženo, nesigurno i bespomoćno, bez mogućnosti da se odbrani. Telo (mozak) pamti takve situacije i kasnije reaguje na sve situacije koje podsećaju na mogućnost da osoba opet bude bespomoćna i nezaštićena. Tada se aktivira ankisoznost kao alarm.

Anksioznost postoji dok god osoba potiskuje i nastoji da kontroliše anksioznost i ostala osećanja. Anksioznost se javlja i zato što je osoba previše potiskivala osećanja koja su posledica traumatskih iskustava i sada više nema kapacitet da to nastavi. To je kao da svaki put umesto da bacite đubre vi ga ćušnete pod tepih do momenta kada ispod tepiha nema više mesta i neprijatni miris počinje da se širi oko vas.

Stvari koje „hrane“ anksioznost

Ponekad određene aktivnosti za koje smatramo da će nam pomoći da kontrolišemo anksioznost, zapravo to ne čine već je samo hrane i produžavaju:

Borba – borba između menalnog i fizičkog. Na mentalnom nivou osoba pokušava da kontroliše svoje opsesivne misli, a na telesnom nivou osoba svesno ili ne „steže mišiće“. Ima hronične tenzije u mišićima ramena, vrata, potiljka, dijafragme, nogu. Što se osoba više bori, anksioznost postaje sve jača, duže traje , a osoba se sve više oseća umorno, iscrpljeno i napeto.

Izbegavanje – Na primer, osoba koja se boji visine, izbegavaće svaku mogućnost da izaće na terasu ili da se vozi avionom.

Izbegavanje će samo dovesti do pojačavanja anksioznosti. Zašto? Zato što osoba svaki put kada pobegne ili izbegne određenu situaciju u kojoj se oseća anksiozno, potvrđuje svoj osećaj bespomoćnosti i nemogućnosti da podnese anksiozost.

Analiza – podrazumeva pokušaj mentalne kontrole. Odnosno osoba pokušava da kontroliše svoje misli, osećanja, postupke kako ne bi došlo do gubitka kontrole i napada panike. Ali nesvesno time samo pojačava dejstvo negativnih misli.

Kako se osloboditi anksioznosti?

Fokusirajte se na sadašnjost, ne na prošlost ili budućnost. Stalno vraćanje na prošle događaje ili konstantno razmišljanje šta će se desiti (i pravljenje najgorih scenarija u glavi) samo produbljuju anksioznost. Ukoliko ne izađete iz tog „začaranog kruga“, lako možete upasti u depresiju.

Anksioznost opstaje dok god se opiremo njoj i drugim neprijatnim osećanjima. Jedini način da se rešimo anksioznosti je da prestanemo da joj se opiremo i suočimo se sa njom bez otpora i analize.

Ako želite da se trajno oslobodite od anksioznosti morate odustati od nastojanja da kontrolišete anksioznost ili druga neprijatna osećanja. Odustajanje od kontrole anksioznosti ne znači gubitak kontrole u ponašanju, to znači samo odustajanje od supresije anksioznosti.

Odustajanje od kontrole anksioznosti podrazumeva odustajanje od borbe, izbegavanja, analize, telesnih blokada i potpuno suočavanje sa anskioznošću bez otpora i bez analize.

Kada se suočite sa anksioznošću na ovaj način ona nestaje. Kada se anksioznost pojavi, umesto da pokušavate da je eliminišete vi je namerno pojačajte i suočite se sa njom bez otpora. Dok se suočavate recite sebi: Ja priznajem anksioznost (strah) i to kako me ona čini sigurnim, Ja prihvatam anksioznost bez otpora i analize i puštam je da ode. To primenite u svim situacijama bez izuzetka i istrajte u tome i videćete kako anksioznost sama odlazi.

Pored toga, svakodnevno uzimajte kompleks B vitamina, on će pomoći organizmu da se izbori sa stresom i podstaći proizvodnju serotonina. Smanjite unos napitaka koji u sebi imaju visoku koncentraciju kofeina (kafa, zeleni i crni čaj, koka kola) jer su istraživanja pokazala da su osobe koje pate od anksioznosti posebno osetljive na ovu supstancu. Medititacija i pravilno disanje takođe mogu biti od pomoći u borbi protiv anksioznosti.

Prestanite konstantno da brinete i uvek tražite problem (čak i tamo gde ga nema) samo da biste bili sigurni i bezbedni. Nemojte se zavaravati, budite svesni svog problema i preduzmite akcije kako biste ga rešili. U suprotnom ćete se prepustiti želji da budete sigurni i bezbedni, a propustiti mogućnost da maksimalno živite svoj život punim plućima.

Izvor: www.vaspsiholog.com
tensilen.com


14.03.2018.
Health Club Logo

Video treninzi

Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.

Nema izgovora!

Pogledaj treninge
Health Club Logo

Sva prava na sadržaj zadržana, i u vlasništvu Health Club-a. Ukoliko prenosite tekst sa ovog sajta, sve što tražimo je da pritom linkujete na originalni izvor.

Vežbajte odgovorno i u granici svojih mogućnosti.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram