Health Club Logo

HOLESTEROL

Značaj ovog jedinjenja je veoma veliki za život čoveka, a najbitnije uloge holesterola su…


Holesterol je alkohol velike molekulske težine, koji se proizvodi u jetri i nekim ćelijama u organizmu.

Uloga holesterola

Značaj ovog jedinjenja je veoma veliki za život čoveka, a najbitnije uloge holesterola su sledeće:

  • obezbeđivanje integriteta ćelijskog zida i stabilnost svih ćelija u organizmu
  • on je prekursor kortikosteroida, odnosno od njega se dalje sintetišu hormoni
    koji nam omogućavaju život i funkionisanje u stresnim situacijama, kao i
    prekursor testosterona, estrogena i progesterona, najvažnijih hormona u
    reprodukciji i vitalnosti.
  • holesterol je prekursor vitamina D, vitamina rastvorljivog u mastima,
    neophodnog u zaštiti nervnog sistema, održavanju zdravih kostiju i mišićnog
    tonusa, vitamin D učestvuje u proizvodnji insulina, metabolizmu minerala i u
    imunom odgovoru organizma. Klinički je dokazano je da vitamin D sprečava
    nastanak karcinoma pankreasa, debelog creva i dojke, ali i drugih
    maligniteta.
  • žučne soli, koje omogućavaju varenje masti, napravljene su od holesterola
  • holesterol je neophodan za moždanu aktivnost, jer serotoninski receptori u
    mozgu ne funkcionišu bez njega.
  • majčino mleko sadrži visok nivo holesterola, jer je on, zajedno sa zasićenim
    masnoćama iz mleka od vitalnog značaja za rast bebe i razvoj mozga.

Da li je holesterol odgovoran za srčana oboljenja?

Glavni razlog zašto je ogroman akcenat stavljen na značaj holesterola je njegova potencijalna uloga u razvoju koronarne – srčane bolesti, iako je podjednak broj studija koje pokazuju da ne postoji korelacija izmedju nivoa holesterola i kardiovaskularnih obolenja. Štaviše, utvrđeno je da značajan rizik od
nastanka koronarne bolesti postoji i kod starijih osoba koje imaju normalne ili niske vrednosti ukupnog holesterola.

S druge strane, u mnogim zemljama zapadne Evrope se svim muškarcima, starijim od 55 godina prepisuje jedan od registrovanih statina, odnosno lekova koji snižavaju vrednosti holesterola i ovo se smatra preventivom od nastanka srčanih bolesti.

Kritičari terapije statinima često pominju zahuktalu farmaceutsku industriju i fabrikovanje indikacija za primenu odredjenih lekova, pa je i ovakva kritika našla svoje mesto u štampi i stručnim časopisima.

Danas se sve više razmatra teorija da vrednost holesterola u krvi ne igra glavnu ulogu u nastanku srčanog obolenja. Studije koje su radjene proteklih godina, govore u prilog tome da je osnovni krivac za nastajanje plakova, odnosno naslaga u krvnim sudovima, zapaljenjski proces i sledstveno
oštećenje zidova krvnih sudova, kao posledica velikog unosa raznih šećera.

Pre svega unos brzih – prostih šećera ili kako ih još nazivamo – jednostavnih (slatkiši, med, beli šećer, žuti šećer, voće itd) dovodi do poremećaja metabolizma u našem organizmu. Unos ovih šećera dovodi do povećane aktivnosti gušterače, odnosno pankreasa i nakon kraćeg ili dužeg vremena, javlja se iscrpljenost ove vredne žlezde. Nivo šećera u krvi se podiže i sve se teže vraća na normalnu vrednost. Povećanje šećera u krvi dovodi po povećanja vrednosti LDL holesterola, poznatog kao loš holesterol.

Holesterol je bitan element u reparisanju, odnosno popravljanju oštećenja ćelija usled raznih zapaljenja. On je stalno prisutan u cirkulaciji, a njegova se koncentracija naročito poveća na mestu oštećenja nekog tkiva, kao normalan zapaljenski odgovor organizma.

Ako se u organizmu stvara veća količina oksidisane forme holesterola (usled uticaja slobodnih radikala), ili se putem hrane unosi ova forma holesterola, umesto da holesterol ozdravljuje tkivo na mestu nekog zapaljenskog procesa, dolazi paradoksalno do oštećenja tkiva. Tako se stvaraju i plakovi, odnosno naslage u krvnim sudovima, koje dalje kompromituju cirkulaciju. S druge
strane, postoje brojni dokazi da takve oksidisane forme holesterola u mnogim tkivima dovode do pojave maligniteta usled oštećenja ćelija.

Normalne vrednosti holesterola ne isključuju rizik od infarkta

Normalne vrednosti holesterola u krvi nikako ne znače smanjenje rizika od infarkta ili moždanog udara. Zapravo, Dr Christie Ballantyne, sa Baylor College of Medicine je kardiolog sa najvećim
brojem objavljenih studija u kojima je glavni zaključak da osobe koje su imale infarkt ili moždani udar, čak u preko 50% slučajeva nisu uopšte imale povišene vrednosti holesterola.

Danas je još uvek nejasno u kojoj meri je ishrana bogata mastima dobra ili loša za organizam. Verovatno postoji veliki značaj u genetskoj strukturi ćelija. Jedan od primera je sledeći: stanovnici severnog dela Indije jedu u proseku hranu koja ima 17 puta više životinjskih masnoća, od one koju jedu stanovnici južnih krajeva Indije, a u proseku imaju 7 puta manji broj obolelih od srčanih bolesti.

Francuzi jedu hranu bogatu zasićenim mastima, uključujući puter, jaja, sireve, džigericu i ostalo, a ipak, u regionima gde se pačja i guščija džigerica redovno konzumira, srčani udar je zastupljen u 80 na 100.000 ljudi, za razliku od recimo 315 na 100.000 ljudi u Americi, gde je uvedeno sistemski
smanjenje masnoća u svim prehrambenim proizvodima (uz napomenu da je opšta gojaznost u SAD rasla proporcionalno smanjenju masnoća u ishrani). S druge strane, dokazano je da loše navike u ishrani, a pre svega preskakanje doručka i uzimanje grickalica izmedju obroka, direktno utiču na
povećanje vrednosti lošeg holesterola.

Koje je najbolje vreme za unos masnoća?

Ujutro se u našem organizmu intenzivno izlučuju enzimi koji pomažu varenje masti. Ovo je idealno vreme da unosimo više masnoća životinjskog porekla (jaja, sir, kajmak, šunka itd), jer se u jetri baš ujutro sintetiše holesterol. Kada unesemo životinjske masnoće, mi jetri damo gorivo da ona sintetiše
više HDL, odnosno dobrog holesterola, a kad njih ne unesemo, ona sintetiše mnogo više LDL, odnosno lošeg holesterola. Ovo se dogadja usled strukturnih razlika u pogledu gustine lipoproteina, dobar holesterol ima veliku gustinu i jednostavno rečeno, za stvaranje ovog oblika je potrebno masno gorivo, dok loš holesterol ima malu gustinu i lako se sintetiše od bilo kakvog materijala.

Osim ovoga, preskakanjem doručka, mi samo razdražujemo hormone, čiji je nivo najviši ujutro (kortizol i insulin), pa umesto da pomažemo stvaranje zaštitnih materija u organizmu i da podižemo imunitet, mi dodatno remetimo ovaj proces i omogućavamo stvaranje masnih skladišta u određenim
delovima tela uz kompromitovanje imuniteta. Nastali masni depoziti se kasnije teško uklanjaju, a aktivnost hormona koje luče ove masne ćelije raste i time dodatno remeti metabolizam.

Kako smanjiti nivo holesterola ?

  • Obavezno bi trebalo isključiti iz ishrane slatkiše (i voće) najmanje dva
    meseca.
  • Uvesti doručak kao najznačajniji obrok.
  • Obavezno je uzdržavanje od pića sa visokim procentom alkohola ili sa
    dodatkom šećera i zasladjivača.
  • Svesti na minimum uzimanje namirnica koje su bogate hidrogenizovanim
    masnoćama, odnosno, izbaciti iz ishrane margarin, biljni šlag, biljni sir itd.

Ni uz najbolji dijetetski režim, često ipak nije moguće ove vrednosti približiti idealnim. Neophodno je odmah po dijagnostikovanju hiperholesterinemije uvesti program suplementacije, odnosno svaki pacijent bi trebalo da uzima određene prirodne preparate koji utiču na regulaciju metabolizma
holesterola.

Terapija povišenih vrednosti holesterola podrazumeva pravilnu kombinaciju preparata kao što su Omega 3, E vitamina, C vitamina, selena, grupe drugih antioksidanata, aminokiseline i drugo. Obavezna je veća fizička aktivnost, jer uz dijetetski režim i suplementaciju, a bez povećane fizičke aktivnosti, rezultati mogu biti skromni.

Brzi hod je najbolji vid fizičke aktivnosti.

Žene bi trebalo da imaju 4 sata nedeljno fizičku aktivnost, a muškarci 3 sata.
Regulaciju vrednosti holesterola možemo očekivati već za tri meseca.

Odnos HDL i LDL sporije će se regulisati, ali pri ispravnom režimu, već za 4
do 5 meseci, ovaj odnos može biti idealan.

Normalne vrednosti holesterola

Svetska Zdravstvena Organizacija je promenila stav prema vrednostima
holesterola i ranije postavljenu donju granicu od 5.20 mmol/L je spustila na
4.5, pa se svaka vrednost preko ove smatra lošim nalazom.

(preuzeto iz: ‘’Mala škola fiziologije- Program hrono ishrane za početnike’’, dr Ana Gifing , Anti Aging diagnostic centar )


04.03.2013.
Health Club Logo

Video treninzi

Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.

Nema izgovora!

Pogledaj treninge
Health Club Logo

Sva prava na sadržaj zadržana, i u vlasništvu Health Club-a. Ukoliko prenosite tekst sa ovog sajta, sve što tražimo je da pritom linkujete na originalni izvor.

Vežbajte odgovorno i u granici svojih mogućnosti.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram