Health Club Logo

UGANUĆE SKOČNOG ZGLOBA I OPORAVAK

Bilo da se radi o rekreativnim sportistima ili mladima koji treniraju neki sport, uganuće skočnog zgloba praćeno otokom i bolom jedna je od najčešćih sportskih povreda…


Bilo da se radi o rekreativnim sportistima ili mladima koji treniraju neki sport, uganuće skočnog zgloba praćeno otokom i bolom jedna je od najčešćih sportskih povreda. Uglavnom nastaje pri doskoku ili prilikom stajanja na stopalo drugog igrača.

Teže povrede skočnog zgloba nisu retke ni kod profesionalnih sportista, uprkos korišćenju vrhunske obuće koja štiti zglobove od “izvrtanja”.

Inverzione povrede (kada stopalo “ode ka unutra”) čine oko 70-85% svih povreda skočnog zgloba. Do povrede dolazi kada je stopalo položaju sličnom onome koji zauzima stopalo prilikom pritiska papučice za gas u automobilu (tzv. plantarna fleksija) ili kada je stopalo rotirano ka unutra (supinacija).

Mehanizam povrede često uključuje doskok ili stajanje na stopalo drugog igrača, što su situacije koje se neretko dešavaju prilikom rekreativnog igranja fudbala i, naročito, košarke. Tako dolazi do istezanja spoljašnje veze skočnog zgloba, u smislu delimičnog ili potpunog prekida ligamenata. Ligamenti uvek “stradaju” sledećim redom (od najslabijih ka jačim): prednji talofibularni ligament, kalkaneofibularni ligament i zadnji talofibularni ligament.

Do povrede unutrašnje veze skočnog zgloba (lig. deltoideum) dolazi prilikom forsiranog napinjanja zgloba kada je stopalo rotirano ka spolja (forsirana everzija zgloba). Ove povrede su veoma retke, pa se kod njih treba javiti lekaru radi odstranjivanja sumnje u prateće povrede, poput preloma kostiju.

U zavisnosti od stepena istegnuća ili prekida ligamenata, oporavak može da traje 1-5 dana ili 7-14 dana. Kod najozbiljnijih, tzv. povreda III stepena, oporovak može da traje 20-35 dana.

Da li se i kada treba javiti lekaru kod uganuća skočnog zgloba?

Veličina otoka, tj. hematoma, najčešće je u direktnoj korelaciji sa stepenom povrede – što su otok i krvni podliv veći, povreda je ozbiljnija. Kod blažih povreda, sa umerenim bolom i otokom koji se postepeno povlači iz dana u dan, dovoljno je mirovati i primenjivati elementarne savete za tretman u akutnoj fazi povrede.

Međutim, ukoliko se u regiji zgloba formira izraženo veliki otok, praćen velikim krvnim podlivima (modro plavetnilo ispod kože), ne bi bilo loše da se javite lekaru. To pogotovo važi kada se otok i bol ne povlače u periodu od sedam dana.

Već i samim dodirivanjem (pipanjem) bolnih mesta, lekar može da identifikuje koji od ligamenata je povređen. Uz pomoć par “mehaničkih”, tzv. “stres testova”, te upoređivanjem povređene sa zdravom nogom, lekar će testirati i stabilnost zgloba. U ređim slučajeva, specijalista će preporučiti i rentgenski snimak.

Prema potrebi, pažljivim pregledom se proverava i mogućnost preloma kostiju stopala i potkolenice. Ovo je veoma važno kod povreda najvišeg stepena (totalnog prekida ligamenata), jer su one u 80 odsto slučajeva praćene i oštećenjem nervnih struktura potkolenice, a takva oštećenja mogu biti uzrokovana upravo prelomom kostiju potkolenice.

Lečenje i povratak sportu

Kao i kod povreda ligamenata kolena, u prvoj, akutnoj fazi povrede, primenjuje se tzv. RICE metoda lečenja, koja se svodi na umereno mirovanje, hlađenje zgloba ledenim oblozima (3-5 puta dnevno u trajanju od 5-7 minuta), stabilizaciju zgloba zavojima ili drugim pomagalima, kada otok to dozvoljava, te držanje noge u uzdignutom (antigravitacionom) položaju.

Primena ledenih obloga posebno je važna u prva 24 sata!

Ukoliko je moguće, poželjno je primenti i tzv. Vakusak terapiju, koja omogućava sprečavanje nastanka većeg otoka koji produžava period oporavka.

U drugoj fazi rehabilitacije, kada se primenjuje fizikalna terapija, cilj je vraćanje normalnog obima pokreta i jačanje stabilizatora skočnog zgloba. Tada se mogu započeti limitirane (granicom bola) vežbe, koje se uglavnom svode na istezanje stopala.

Kod aktivnih pacijenata i profesionalnih sportista, u trećoj fazi oporavka, kada su pokreti bliski normalnim, a bol i otok savladani, počinje se sa vežbama propriocepcije, kondicionim treningom i treningom izdržljivosti. Proprioceptivni trening radi se korišćenjem raznih vrsta ravnotežnih sprava (tzv. balansera). Dokazano je da ova vrsta treninga smanjuje učestalost uganuća skočnog zgloba, naročito kod sportista sa sklonošću ka ponavljanim povredama ovog tipa.

Nošenje gipsa, tj. longete, nije preporučljivo, naročito kod profesionalnih sportista, jer produžava vreme oporavka. Ukoliko nema frakture neke od koštanih struktura, uz adekvatno sprovedenu rehabilitaciju, ovakva vrsta imobilizacije nije neophodna.

Bandažirajte zglob nakon povrede!

Pri povratku “na teren”, tj. prilikom sportskih aktivnosti nakon povrede, savetuje se funkcionalno bandažiranje zgloba (elastičnim zavojem ili namenskim bandažerima), a u cilju stabilizacije zgloba. Ovo treba praktikovati u periodu od nekoliko nedelja do nekoliko meseci nakon povrede, a u zavisnosti od toga koliko je povreda bila ozbiljna

Izvor: www.bol.rs


29.03.2017.
Health Club Logo

Video treninzi

Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.

Nema izgovora!

Pogledaj treninge
Health Club Logo

Sva prava na sadržaj zadržana, i u vlasništvu Health Club-a. Ukoliko prenosite tekst sa ovog sajta, sve što tražimo je da pritom linkujete na originalni izvor.

Vežbajte odgovorno i u granici svojih mogućnosti.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram