Health Club Logo

ŠTA SU SLOBODNI RADIKALI I ZAŠTO SU ONI ŠTETNI ZA NAS?

Naučnici smatraju da je stvaranje slobodnih radikala u ćeliji pokretački faktor mnogih bolesti kod ljudi.


Naučnici smatraju da je stvaranje slobodnih radikala u ćeliji pokretački faktor mnogih bolesti kod ljudi.

ŠTA SU SLOBODNI RADIKALI

Slobodni radikali ili reaktivne vrste kiseonika (RVK) i reaktivne vrste azota (RVA) su izrazito reaktivni molekuli koji se prirodno javljaju kao produkti normalnih ćelijskih oksidativnih procesa. Označeni su kao nepotpuni atomi u smislu da im nedostaje elektron koji se veže za njih. Pošto su nestabilni i slobodno lutaju unutar ćelija, brzo reaguju sa drugim jedinjenjima u svojoj blizini da bi uhvatili „potrebni“ elektron i tako formirali par i postali stabilan molekul. Ova sklonost i reakcija slobodnih radikala sa različitim organelama unutar žive ćelije dovodi do njihovog strukturnog oštećenja. Jednom kada brzina oštećenja nadjača oporavak, proces bolesti nastaje u obliku oslabljenog imuniteta, podložnog virusima i bakterijama, kancerima, kardiovaskularnim bolestima, degeneraciji nerava, itd.

VRSTE SLOBODNIH RADIKALA

Slobodni radikali grupisani su u dve široke kategorije; Reaktivne vrste kiseonika (RVK) i reaktivne vrste azota (RVA). Reaktivne vrste kiseonika sadrže perokside, hidroksilni radikal, superoksid, oksibenzon i hipohlorne molekule. Reaktivne vrste azota uključuju azotni oksid, peroksinitrit itd. Reaktivne vrste kiseonika najsnažniji su slobodni radikali koji direktno napadaju ćelijske strukture i DNK.

ŠTA POKREĆE PROIZVODNJU SLOBODNIH RADIKALA? IZVORI SLOBODNIH RADIKALA

U živim organizmima se u svim metabolički aktivnim ćelijama kontinuirano i spontano stvaraju različite vrste slobodnih radikala. Redovno se stvaraju unutar lizozoma, mitohondrija, peroksizoma i drugih enzimatski dinamičkih struktura unutar ćelija. Osim prirodnih oksidansa proizvedenih unutar tela, mnoštvo egzogenih agenasa pokreće kaskadu oksidacionih reakcija pri ulasku u ljudsko telo i dolaskom u kontakt sa ćelijama tkiva. Postoji mnogo izvora koji pokreću stvaranje slobodnih radikala, poput sunčevog zračenja, zagađivača vazduha poput ugljen-monoksida, ozona, duvanskog dima, benzena, hlora, formaldehida toluena, izloženosti jonizujućem zračenju, upotreba lekova, teških metala u hrani i vodi, udisanje hemijskih rastvarača kao što su proizvodi za čišćenje, boje , kozmetika, parfemi, pesticidi, prerađena hrana koja sadrži veštačke arome, sredstva za bojenje hrane, trans masti, visok nivo lipidnih peroksida itd.

Slobodni radikali nastaju kada se ljudsko telo izlaže raznim stresnim uslovima što rezultira odvajanjem molekula vode na hidroksilne i vodonične jone.

ULOGA SLOBODNIH RADIKALA U LJUDSKIM BOLESTIMA

Unutar ljudskih ćelija postoji efikasan odbrambeni sistem antioksidanata za suzbijanje štetnih delovanja reaktivnih vrsta kiseonika. Oksidativni stres se dešava kad god slobodni radikali preuzmu kontrolu, što rezultira prekomernim i nekontrolisanim poremećajima u ćelijskoj homeostazi. Većina ćelija u ograničenom stepenu može da izdrži ovo oštećenje prepoznavanjem i uklanjanjem oksidativno oštećenih čestica i popravkom struktura. Slobodni radikali napadaju sve glavne ćelijske komponente. Stepen oštećenja tkiva zavisi od tipa reaktivnih vrsta. Velika oštećenja mogu dovesti do smrti ćelije i dela ili celine tkiva. Peroksidacija lipida u ćelijskim membranama može prouzrokovati kolaps ćelijskih membrana i promeniti funkciju proteina vezanih za membranu, kao što su enzimi i receptori. Direktno oštećenje strukturnih proteina i DNK unutar ćelija može rezultirati gubitkom ćelijske strukture i nedostatkom njene sposobnosti da se obnavlja.

KOJE BOLESTI KOD LJUDI IZAZIVAJU SLOBODNI RADIKALI?

Oksidativna oštećenja na različitim strukturnim komponentama unutar ćelije su najčešći razlog za razvoj različitih bolesti kod ljudi. Direktan napad na hromozome i DNK može prouzrokovati mutaciju koja, ukoliko se nastavi nekontrolisano, može dovesti do razvoja karcinoma. Oštećenje endotela unutar ćelija može prouzrokovati aterosklerozu, oštećenje krvnih sudova , krvarenje i razne kardiovaskularne bolesti. Slobodni radikali se takođe navode kao uzrok katarakte, Alzheimerove bolesti, neuro-degenerativnih bolesti, disfunkciji bubrežnih tubula, bolesti vezivnog tkiva, očnih bolesti, itd.

ULOGA ANTIOKSIDANATA U PREVENCIJI OKSIDATIVNOG STRESA

Dok slobodni radikali neprekidno napadaju ćelijske komponente, brojni prirodni i sintetički antioksidanti učestvuju u sprečavanju oksidacije molekula tako što doniraju elektron i tako zarobljavaju slobodne radikale i na taj način spašavaju organele i DNK. Antioksidantni enzimi poput katalaze, glutation peroksidaze, superoksid dismutaze itd., učestvuju u popravljanju strukturnih komponenti i obnavljanju ćelijske funkcije nakon oksidacionog stresa. Nekoliko važnih vitamina poput vitamina A, E i C, zatim selena i beta-karotena deluju kao direktni antioksidansi.

KAKO DA SE BORIMO PROTIV SLOBODNIH RADIKALA

Pre svega, treba da se potrudimo da što zdravije živimo , da redovno upražnjavamo telesne aktivnosti i da se što zdravije hranimo, tj. da jedemo hranu bogatu antioksidantima, a tu se pre svega misli na voće i povrće. Pored toga, da se trudimo da se što manje izlažemo stresnim situacijama kao i konzumiranju alkohola, opijata ili zloupotrebi lekova.

Izvor: nutrition-and-you.com


06.09.2019.
Health Club Logo

Video treninzi

Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.

Nema izgovora!

Pogledaj treninge
Health Club Logo

Sva prava na sadržaj zadržana, i u vlasništvu Health Club-a. Ukoliko prenosite tekst sa ovog sajta, sve što tražimo je da pritom linkujete na originalni izvor.

Vežbajte odgovorno i u granici svojih mogućnosti.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram