Health Club Logo

ŠTA SU PROBIOTICI I ZBOG ČEGA SU TOLIKO ZNAČAJNI ZA NAŠE ZDRAVLJE?

Trilioni korisnih mikroorganizama borave u vašem probavnom traktu, pomažući mu svaki dan da funkcioniše bez problema.


ŠTA SU PROBIOTICI?

Trilioni korisnih mikroorganizama borave u vašem probavnom traktu, pomažući mu svaki dan da funkcioniše bez problema. Ovi mikroorganizmi se zovu probiotici i igraju važnu ulogu u probavljanju namirnica, borbi protiv bolesti, pa čak i stvaranju vitamina. Oni su usko povezani sa pojmom koji vam je možda poznat – mikrobiom, koji se odnosi na misteriozni, mikroskopski svet u vašim crevima koji naučnici već dugo vremena proučavaju. Svakog dana, oni otkrivaju nove zdravstvene efekte u svetu ovih bakterija.

KOJI SU ZDRAVSTVENI BENEFITI OD UZIMANJA PROBIOTIKA?

Još uvek postoji mnogo toga što naučnici ne razumeju o probioticima, ali dosadašnje studije su identifikovale nekoliko pozitivnih zdravstvenih efekata od korišćenja probiotika, uključujući:

  • Poboljšanje zdravlja i održavanje ćelija probavnog trakta
  • Podrška imunitetu
  • Blagotorno delovanje prilikom upala

Probiotici su temelj našeg zdravlja. Zdrav mikrobiom može pomoći u prevenciji i lečenju bolesti probavnog sistema, određenih vrsta karcinoma, oralnih bolesti, alergije na hranu i ekcema. Ali, važno je napomenuti, da probiotski dodaci mogu različito uticati na različite populacije ljudi, pogotovo na starije ljude, jer korist probiotika kod njih još uvek nije dokazana. Istraživanje o tome koliko su korisni probiotici je različito u zavisnosti od bolesti o kojoj je reč.

Upotreba probiotika može pomoći u smanjenju dijareje prouzrokovane upotrebom antibiotika, kod terapije kancera i infekcija. Sojevi bakterija Streptococcus i Lactobacillus kao i sojevi kvasca, poput Saccharomices boulardii, mogu da pomognu u sprečavanju dijareje, navodi se u radu objavljenom u martu 2016. u “International Journal of Current Microbiologi and Applied Sciences”.

Ako vam mleko izaziva gasove, možda imate netoleranciju na laktozu , što je prouzrokovano nedostatkom enzima laktaze. Dobra vest je da probiotici pomažu u varenju laktoze. Studije pokazuju da probiotik koji se koristi za izradu jogurta (Lactobacillus delbrueckii i Streptococcus thermophilus) oslobađa laktazu , enzim neophodan za razlaganje laktoze, mlečnog šećera.

Ako vaša nadutost i gasovi nisu posledica netolerancije na laktozu ili je povezana sa ponavljajućom dijarejom, možda imate stanje koje se zove sindrom iritabilnih (nervoznih) creva (IBS). IBS je podrazumevana dijagnoza koja se koristi za neobjašnjive probavne simptome, kao što su gas, nadutost, bol u trbuhu, proliv i zatvor. Neke studije ukazuju da probiotici mogu pomoći u ublažavanju simptoma iritabilnog creva.

Ne mešajte sindrom iritabilnih creva sa ozbiljnijom bolešću probavnog trakta koja se naziva upalna bolest creva (IBD). Upalna bolest creva je autoimuna bolest kategorisana u hroničnu upalu.

Kronova bolest (CD), ulcerozni kolitis (UC) i neodređeni kolitis (IC) su tri vrste upalne bolesti creva. Klinička ispitivanja sugerišu da probiotici mogu biti obećavajuća terapija za UC. Nažalost, CD i IC ne pokazuju isti terapeutski efekat.

Probiotici mogu igrati ulogu u imunitetu i prevenciji raka. Veliki deo istraživanja o potencijalnim efektima probiotika na rak i imunitet uključivao je laboratorijske studije sa bakterijama mlečne kiseline (LAB). Čini se da u ovim studijama ovaj probiotik smanjuje aktivnost enzima drugih bakterija koje proizvode ćelije raka, što potencijalno smanjuje rizik od raka jetre, debelog creva i bešike.

Čini se da probiotici i prebiotici utiču na čitavu imunološku mrežu u telu i imaju najveći potencijal već u ranom delu života. Uzimanje probiotika tokom trudnoće, na primer, može umanjiti rizik od simptoma alergije kod deteta, kao što su kožni osip, začepljenje nosa i vodenaste oči. Takođe može da smanji učestalost hroničnih probavnih poremećaja poput celijakije , Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, navodi se u pregledu objavljenom u januaru 2015. u časopisu “Pediatric Research”.

Probiotici su povezani sa poboljšanim oralnim zdravljem. Probiotici pogoduju probavnom traktu od početka do kraja. Sve započinje u ustima, gde se štetne bakterije, poznate i kao plak, mogu smanjiti – da, pogodili ste – probioticima. U nasumičnom kontrolisanom ispitivanju objavljenom u januaru 2013. godine u časopisu “Dentistry & Medical Research”, istraživači su podelili devedesotoro dece uzrasta od 13 do 15 godina u tri grupe: jedna koja je dobila dezinficijens za usta, druga grupa je dobila probiotike i treća grupa je bila placebo grupa. Korišćeni su probiotici Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus, Bifidobacterium longum i Saccharomices boulardii. Nakon dva meseca, grupa koja je uzimala probiotik imala je najveće smanjenje volumena plaka i rizika od gingivitisa.

Probiotici mogu takođe pomoći u sprečavanju karijesa, jer sprečavaju zubni karijes u interakciji sa kariogenim bakterijama. Probiotici pomažu u zaštiti zuba smanjujući njihov pH, navodi se u radu objavljenom 2015. godine u finskom časopisu “Annales Universitatis Turkuensis”. Niži pH je zaštitni, dok je viši pH štetan, i stvara kiselo okruženje, u kojem je verovatnije da se formira karijes.

Probiotici mogu da pomognu u sprečavanju alergija na hranu, mada je potrebno još istraživanja. Na primer, studija objavljena u oktobru 2015. godine u časopisu “Journal of Allergy and Clinical Immunology”, sugeriše da probiotici mogu da pomognu u sprečavanju ekcema, koji je faktor rizika za alergije na hranu, kod dece kada se daju trudnicama ili dojiljama. Važno je napomenuti da ekcem dojenčadi ne znači uvijek alergiju na hranu, jer ga može izazvati suva koža ili sezonska alergija.

Fermentisani mlečni proizvodi sadrže veliku količinu probiotika, ali takođe su jedan od glavnih alergena iz hrane, što znači da neke od onih namirnica koje mogu da spreče ovu alergiju na hranu nisu za one osobe koji već imaju ovo stanje. Dobra vest je da ako imate alergiju na hranu, možete da izaberete izvore probiotika koji nisu iz fermentisanih mlečnih proizvoda . Primeri nemlečnih probiotika uključuju kombuhu, kiseli kupus, tempeh i kisele krastavčiće.

Izvor: everydayhealth.com


25.11.2019.
Health Club Logo

Video treninzi

Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.

Nema izgovora!

Pogledaj treninge
Health Club Logo

Sva prava na sadržaj zadržana, i u vlasništvu Health Club-a. Ukoliko prenosite tekst sa ovog sajta, sve što tražimo je da pritom linkujete na originalni izvor.

Vežbajte odgovorno i u granici svojih mogućnosti.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram