
KAKO NAGLA PROMENA VREMENSKIH PRILIKA UTIČE NA NAŠE ZDRAVLJE?
Klimatske promene su jedan od faktora rizika koju većina lekara uzima u obzir prilikom procene svojih pacijenata za određena stanja.
Organska proizvodnja možda još uvek predstavlja samo mali deo poljoprivredne proizvodnje, ali je u poslednje dve decenije u velikom razvoju. Često verujemo da organski znači zdraviji, ali to ne mora uvek značiti da je tako proizvedena hrana hranjivija. Naučnici već dugi niz godina raspravljaju o tome da li su organska jaja zdravija od konvencionalnih jaja.
Sertifikacija organske hrane je samoregulisani termin zavisno od državne vlasti koja je reguliše. U većini zemalja organska hrana ne sme imati veštačke aditive za hranu ili genetski modifikovane sastojke. Organska proizvodnja podrazumeva upotrebu đubriva i pesticida (herbicidi, fungicidi i insekticidi) koji se smatraju prirodnim, a isključuje se ili strogo ograničava upotreba sredstava kao što su: sintetička petrohemijska đubriva i pesticidi; regulatori rasta (hormoni); upotreba antibiotika kod žive stoke; genetski modifikovanih organizama, ljudskog kanalizacionog otpada i nanomaterijala. U organskoj proizvodnji je neophodno životinjama obezbediti uslove za njihov rast i razvoj u skladu sa prirodnim genetskim potencijalom, što podrazumeva poštovanje fizioloških i etoloških potreba životinja i stvaranje uslova za ispoljavanje prirodnih funkcija i ponašanja.
Kokoške koje polažu organska jaja obično nisu u kavezima. Jedu organsku hranu i ne primaju hormone, vakcine ili antibiotike. Na zemljištu, na kojem žive i na kojem se hrane kokoške , se ne smeju upotrebljavati toksični i hemijski pesticidi i đubriva najmanje tri godine.
Kada su u pitanju makronutrijenti, mala je razlika između organskih jaja i konvencionalnih jaja. Organska jaja sadrže slične količine proteina, ugljenih hidrata i masti kao i konvencionalna jaja. Nema dokaza koji pokazuju da organska jaja imaju manje holesterola od klasičnih jaja. Jedno istraživanje rađeno u Italiji pokazalo je da su šanse da se sva jaja (i organska i konvencionalna) kontaminiraju salmonelom veoma mala, ali i dalje moguća.
Najnovija istraživanja pokazuju da organska jaja imaju više mikronutrijenata od klasičnih jaja. Nalazi sa Univerziteta Penn State sugerišu da organska kokošija jaja imaju tri puta više omega-3 masnih kiselina u odnosu na konvencionalna. Organska jaja su takođe imala 40% više vitamina A i dvostruko više vitamina E.
Mnogo ljudi je danas zabrinuto zbog prisustva antibiotika u hrani koju konzumiraju. U organskim jajima nema antibiotika. U studiji iz 2000. godine, objavljenoj u časopisu “Agriculture and Food Chemistry”, istraživači su otkrili da antibiotici koji se koriste u ishrani kokošaka iz konvencionalne proizvodnje, mogu ostati u jajima do sedam dana.
Arsen je teški metal koji, kada ga u organizmu ima previše, postaje toksičan . Ispitivanje odeljenja za zdravstvo u “Utah Department of Health”, je otkrilo da jaja kokošaka koje su hranjena konvencionalnom hranom sadrže ovaj metal. Zagađenje arsenom potiče od aditiva zvanog “roxarsone”, koji je odobrila Uprava za hranu i lekove (FDA), a koji se koristi za podsticanje rasta pilića. U organskim jajima nema nijedne od ovih hemikalija niti teških metala.
Što se tiče makronutrijenata (proteini, ugljeni hidrati, masnoće) nema značajne razlike između organski proizvedenih jaja i onih iz konvencionalne proizvodnje. Međutim, kada su mikronutrijenti poput vitamina A i E u pitanju, tu već postoji značajna razlika. Takođe, organska jaja ne sadrže antibitike, hormone, teške metale kao ni druge veštačke supstance koje mogu delovati negativno po naše zdravlje.
Izor: dovemed.com
Klimatske promene su jedan od faktora rizika koju većina lekara uzima u obzir prilikom procene svojih pacijenata za određena stanja.
Mnogi trendovi savremenog života nameću obuću koja je estetski lepa, ali zdravstveno neprihvatljiva.
Imaš komentar ili pitanje na ovaj tekst?
Pošalji nam email!