Svu hranu koja kod konzumacije izaziva osećaj “ljutog” teško je svesti pod zajednički naziv u smislu delovanja na zdravlje…
Svu hranu koja kod konzumacije izaziva osećaj “ljutog” teško je svesti pod zajednički naziv u smislu delovanja na zdravlje…
Svu hranu koja kod konzumacije izaziva osećaj “ljutog” teško je svesti pod zajednički naziv u smislu delovanja na zdravlje.
Različite grupe namirnica poseduju različite molekule i grupe biljnih hemikalija koje izazivaju takve senzacije prilikom konzumiranja. Neke od poznatih fitokemikalija su na primer kapsaicin iz paprike i feferona, alicin iz crnog luka, alicin iz belog luka. Isto tako, veliki beli mesnati koren rena bogat je biljnom hemikalijom po imenu sinigrin, s karakterističnom pikantnom aromom. Još je takvih primera u biljnom svetu, a delovanje fitokemikalija na zdravlje vrlo je široko i različito, obično se govori o protivupalnim, antioksidativnim, antimikrobnim i antimutagenim učincima.
David Julius i njegov tim sa univerziteta u Kaliforniji svojim su istraživanjima rasvetlili neka od „gorućih“ pitanja kada je reč o uživanju u ljutoj hrani. Važan napredak u shvatanju ljudske fiziologije napravljen je još pre nekoliko decenija kada se proučavao uticaj morfijuma na mozak te su otkriveni receptori za morfijum i njegove derivate. Naučnici su pretpostavili da budući da posedujemo takve receptore, verojatno i u telu postoje molekuli analogni morfijumu.
Pretpostavka je bila tačna, uskoro su otkriveni endogeni opioidi, a zajedno s njima i regulatorni sistem kontrole bola. Takođe, otkriveno je da konzumiranje ljute hrane aktivira molekularne mehanizme za bol. Na temelju tih saznanja, David Julius i saradnici istražili su prirodu receptora kapsaicina – aktivne supstance poreklom iz čili papričica i feferona odgovorne za ljuti ukus ovoga povrća. Otkrili su da je ova supstanca rastvorljiva u mastima što objašnjava zašto žarenje u ustima ne možemo ugasiti čašom vode, ali nam žvakanje korice hleba može pomoći.
Objasnili su i zašto su ljubitelji ljutog toliko otporni na konzumiranje feferona i druge ljute hrane. Naime, kontinuiranim izlaganjem kapsaicinu dolazi do odumiranja ćelija koje sadrže receptore za ovaj molekul.
Kapsaicin je specifična supstanca i sastavni deo plodova roda Capsicum kojem pripada paprika, a daje ljutinu plodovima. Prema količini kapsaicina, koja je obično obrnuto proporcionalna veličini ploda, sprovedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike. Kapsaicin ima lekovito delovanje jer deluje antiseptički, a u probavnom sistemu sprečava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože creva.
Iako vlada mišljenje da ljute papričice ili chilli nisu preporučljive kod dispepsije, istraživanja pokazuju drugačije. Aktivna supstanca iz ljutih papričica – kapsaicin – ima zaštitno delovanje na sluznicu želuca. Čini se da kapsaicin ne stimuliše nego inhibira lučenje želudačne kiseline te podstiče dotok krvi u mukozno tkivo želuca. Ipak, čini se da akutno izlaganje većim koncentracijama kapsaicina i chillija može pogoršati abdominalnu bol i osećaj pečenja kod bolesnika s dispepsijom. S druge strane, kontinuirani unos prirodnog chillija smanjuje tegobe gastritisa i refluksne bolesti, a slično pokazuju i epidemiološke studije budući da je učestalost ulkusa želuca značajno niža u populacijama koje konzumiraju veće količine chillija.
Istraživanja novijeg datuma daju nam uvid u dodatne koristi kapsaicina na zdravlje pri čemu je naročito zanimljivo saznanje kako ovaj ljuti sastojak može biti koristan u borbi protiv suvišnih kilograma.
U istraživanju, objavljenom pre nekoliko godina u časopisu Physiology & Behavior, istraživan je učinak jednog grama sušene i mlevene ljute paprike. Rezultati su pokazali kako unos ljute paprike povećava telesnu temperaturu i time energetsku potrošnju. Dodatno, otkriveno je i kako konzumacija crvene paprike utiče na smanjenje osećaja gladi i želje za izrazito masnom, slanom i slatkom hranom, ali samo kod osoba koje nemaju naviku konzumirati crvenu papriku. Kod osoba koje redovno konzumiraju ljutu crvenu papriku, ona ne ostvaruje jednak učinak.
I ranijih su godina sprovođena istraživanja slične tematike, pa je tako tim japanskih naučnika sproveo istraživanje o uticaju unosa crvene paprike na ukupan unos masti. Došli su do interesantnog saznanja da crvena paprika, ukoliko se uključi u jelovnik, može „kočiti“ unos masti. Verovatno do ove pojave dolazi zbog upečatljivog ukusa koji nosi crvena paprika te na taj način smanjuje potrebu za masti, a poznato je da upravo mast daje onaj jedinstveni puni ukus jelima.
Zaključno, smatra se da začinjena hrana povećava potrošnju energije za probavu hrane i apsorpciju nutrijenata. Iako je ovo povećanje vrlo skromno, čini se da uključivanje ljutih papričica i feferona u ishranu može doprineti mršavljenju.
Izvor: Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender
Gomila treninga koje možeš raditi samostalno, u teretani ili kod kuće, dostupno sa sajta ili YouTube kanala potpuno besplatno.
Nema izgovora!